Na inicijativu Društva ekonomista Slavonski Brod ciljano je održana Prezentacija investicijskih fondova PBZ Invest d.o.o. Zagreb. U posljednje dvije godine Hrvatsko financijsko tržište usvojilo je nove proizvode koje su ponudili investicijski fondovi, a osnovano ih je oko 50 (pedeset). To je nešto novo što su investitori prepoznali iako oni posluju na tržištu kapitala nešto manje od 10 godina. Tako je Privredna banka Zagreb d.d. osnovala PBZ Invest d.o.o. 1998. godine s namjerom da osnuje više u nizu investicijskih fondova, a prvi je osnovan Novčani fond - otvoreni investicijski fond. Zatim je osnovano još 6 (šest) investicijskih fondova. Ovoga trenutka svih 7 (sedam) investicijskih fondova bilježi imovinu oko 2 (dvije) milijarde kuna. Ukupno investicijski fondovi u Hrvatskoj bilježe imovinu od 10 (deset) milijardi kuna ili 7% vrijednosti od štednih depozita građana koje drže u bankama. U zemljama razvijenog tržišta kapitala, odnos imovine investicijskih fondova i štednih depozita građana u bankama je 60:40 u korist investicijskih fondova.
Za očekivati je, da će i kod nas u Hrvatskoj, biti isti trend rasta na tržištu kapitala, jer je zadovoljavajuća državna zakonodavna regulativa glede tržišta kapitala, ostvareni prinos oslobođen je poreza, omogućeno je inozemnim ulagačima da nesmetano ulažu u investicijske fondove u Hrvatskoj. Posebno je potrebno naglasiti ostvarivanje visokih prinosa na ulog u investicijske fondove.
U 2006. godini pojavili su se na Hrvatskom tržištu kapitala i 4 (četiri) investicijska fonda iz Slovenije. To je znak, da stabilnost i sigurnost Hrvatskog tržišta kapitala je postojana a prinosi sigurni. Izjavljuju to Slovenski menadžeri koji ulaze na Hrvatsko tržište kapitala.

Povijest novčanog tržišta kapitala nije tako stara, tek nešto više od 30 (trideset) godina, a pojavljuje se u Sjedinjenim američkim državama 1972. godine. Od tada ima stalni rast i razvoj i opovrgava sve nevjernike o sigurnosti ulaganja novca u investicijske fondove i ostvarivanju visokih prinosa po ulogu. «Bio je to fenomen novčanog tržišta koji je pokrenuo revoluciju u radu fondova zajedničkih ulaganja» kazao je Jim Benham, koji je bio među pionirima koncepta fonda i osnovao je svoj Capital Preservation Fond.
Za nešto više od 20 (dvadeset) godina, rada fondova, na Američkom novčanom tržištu sredstva investirana u zajedničke fondove premašuju tradicionalnu štednju građana kod banaka. Kako je vrijeme odmicalo od osnutka zajedničkih fondova novčanog tržišta, tako je bankarski sustav, sve više gubio na intenzitetu ulagača. Europa nije pratila Američki trend razvoja navedenog tržišta i fondova, osim Francuske i Španjolske.
Budućnost investicijskih fondova i tržišta kapitala, na Europskom tržištu, sigurna je i u usponu, prateći širenje Europske unije na nove zemlje članice. Hrvatska kao buduća nova članica Europske unije, ima sve uvjete da razvija i brže tržište kapitala i investicijske fondove, a time, omogućava investitorima domaćim i inozemnim ravnopravno sudjelovanje u razvoju ili napretku Hrvatske.