Poznato je da svako društvo djeluje preko svoja tri sektora - javni, poslovni i civilni. Stupanj razvijenosti svakog demokratskog društva, sasvim sigurno je  mjera efikasnosti njegovog civilnog sektora ( udruga ), i zato se veoma često postavlja pitanje: Kakvo je kod nas stanje na razini županije i jedinica lokalne samouprave, kada su u pitanju ovi dijelovi životnog procesa ?

Odgovor na ovo pitanje nije niti jednostavan, niti jednoznačan, ali s pravom se može reći da efikasnost našeg civilnog sektora nije na zavidnoj razini. Moglo bi se reći da su naše udruge više agresivne u svojim zahtjevima za dobivanje većeg komada od već stvorenog financijskog kolača, a mnogo manje u htijenju za podršku aktivnostima za stvaranje nove vrijednosti, ili jednostavnije rečeno više su aktivne u području potrošnje, a mnogo manje u stvaranju novih vrijednosti, odnosno optimalnog okvira za efikasnije djelovanje subjekata na tržištu.

Ovdje treba odmah pojasniti da je većina udruga neprofitna, a nisu niti osnovane za stvaranje novih vrijednosti, nego za zadovoljavanje nekih javnih potreba na lokalnoj ili područnoj razini, što je kao činjenica  samo djelomično točna. Sve su one dužne da kao integralni dio društva daju svoj doprinos u stvaranju kreativnog okruženja, odnosno davanju svojih prijedloga i mišljenja kao i zahtjeva onima koji u ime nas donose odluke, sa ciljem da  kao cjelina idemo naprijed ubrzavajući svoj razvoj.

Jednostavnije rečeno moramo svi, pa i civilni sektor u kontinuitetu stvarati uvjete za odvijanje takvog procesa, koji će svima nama i svakom od nas osigurati život dostojan čovjeka u 21-om stoljeću. Zajedno sa javnim i poslovnim dijelom našeg društva, moramo stvarati ambijent za stvaranje novih vrijednosti i njihovu valorizaciju na tržištu. i za ovaj cilj suodgovorne i udruge iz civilnog sektora. To ljudi Hrvatske mogu, znaju i hoće.

Ove konstatacije se odnose na sve segmente društva u čijem sastavu ima  znanja, vještina od koristi za razvoj društva u cjelini. Zna se da programska orijentacija svih udruga ide u tom smjeru,  i samo je u pitanju efikasnost istih, i zato treba odmah povećati međusobnu  komunikaciju između svih sektora društva sa željom povećanja međusobne  čujnosti i harmonizacije ciljeva društva u cjelini.

Kao primjer za ovu logiku mogu implicitnije istaknuti okrugli stol, kojeg je organiziralo Društvo ekonomista Slavonski Brod i Županija  Brodsko –posavska dana 21 listopada 2009 godine na temu  "Ubrzani razvoj Brodsko-posavske županije i regije Panonija", čiji zaključci su sasvim sigurno doprinos kreaciji gospodarskog sustava ove regije za vrijeme koje dolazi. Zaključci sa ovog okruglog stola su publicirani, i nalaze se na internetskoj stranici društva, a neki od njih (potreba za aktualizacijom projekata iz  Regionalnog operativnog programa 2005-2012 godina, osnivanje financijske  institucije za razvoj na razini regije Panonija, lobiranje kod potencijalnih  investitora, osnivanje internetske televizije i drugi) su veoma dobra podloga za sinkrono djelovanje svih nas i svakog od nas.

Zato treba potaknuti inženjerske udruge, pravnike, ekologe da se više u uključuju u ove procese. Udruga intelektualaca "Matija Mesić" također želi djelovati u tom pravcu i zato predlažem povećanje interakcije unutar našeg sustava, te spajanje glava u traženju izlaza iz naše situacije.

Izvor: Posavska Hrvatska