DONJI MIHOLJAC
Rimski naziv grada (II st.) MARINIANA, a prvi zapis datira iz 1057. godine. Godine 1861. u gradu je rođen hrvatski književnik – pjesnik August Harambašić. Godine 1901. posjetu učinio car i kralj Franjo Josip I. povodom vojnih manevara austro-ugarske vojske. 1914. godine posjetu je učinio i Franjo Ferdinand prestolonasljednik, a povodom lova na šljuke.

Dvorac Prandau jedan je od prvih većih zgrada u gradu, sagrađen 1818. godine za vlastelinsku obitelj Prandau. Zgrada je građena u kasno baroknom stilu, a bila je i prva koja je u cijelosti prekrivena crijepom.

Gradnja novog dvorca počinje 1903. godine, a vlasnik imanja grof Ladislav Mailath dao ga je izgraditi u engleskom Tudor stilu.

DARUVAR
U Daruvaru se nalazi Termalni vodeni park Aguae Balissae, vodena oaza najljepšeg malog grada kontinentalne Hrvatske. Smješten je na prekrasnoj poziciji između strogog centra grada i Julijevog parka. Radi cijele godine, a ukoliko ga posjetite, tada „zaboravite na umor, stres i svakodnevne brige, jer ljudi od nas odlaze sa smiješkom na licu“.

PAKRAC
Pakrac je mali Grad u Hrvatskoj, zapadnoj Slavoniji, čiju srednjoeuropsku prošlost iščitavamo u životopisnim cjelinama. Prvi pisani spomen postojanja naselja potječe iz 13. st. (1229.godine).

Prva kovanica novca – slavonskog banovca (moneta banalis) osnovana je u Pakracu 1256. godine. Kao i većina gradova u Slavoniji, razvija se kroz burna razdoblja od templara – Ivanovaca, hrvatskih banova, vojne krajine, Turaka, Austrougarske vladavine, da bi najveću razinu kulturnog i gospodarskog razvitka dosegnuo u vremenu 19. i početkom 20. st. To je vrijeme izrazito kvalitetno urbanog arhitektonskog i komunalnog razvoja.

Život u Pakracu potvrđuje multietničke i multikulturne odlike i vrijednosti EUROPSKE SREDINE.

PSUNJ, RAVNA GORA I PAPUK
Područje Grada Pakraca, dio prostora Slavonije – regije nizinskog pojasa Hrvatske, specifično je utoliko što se prostire podnožjem slavonskih planina Psunj, Ravna gora i Papuka.

Dolinom rijeke Pakre i Ilove prostrane mirisne oranice uljepšavaju stara slavonska sela ratara, a brežuljkasti krajolici, sve do uz podnožje planina, sela i zaseoci okruženi voćnjacima i stadima na paši.
Izletišta – odmorišta Čantalo i Matkovac, planinarska izletišta: Brezovo polje, Vodostaj, Muški bunar, Begovača, a osobito OMANOVAC sa planinskim domom i brojnim sportskim i rekreacijskim sadržajima odgovaraju potrebama suvremenih turista.

UZ SVE DO SADA NABROJANO KAO PONUDA TU SU JOŠ I HRANA I PIĆE, UGODAN SMJEŠTAJ I NADA SVE GOSTOLJUBIVOST VAŠEG DOMAĆINA.