Kišni dan 1. srpanj 2009. godine u velikoj dvorani Županijske skupštine ugostili smo ekonomistu Hrvatske narodne banke Igora Ljubaja. Predavanje na temu monetarne politike dogovarali smo nekoliko mjeseci sa željom da to bude netko tko dnevno obavlja aktivnosti vezane uz monetarnu politiku. Igor Ljubaj djelatnik je Direkcije za istraživanja u HNB-u koja se bavi praćenjem i proučavanjem ekonomskih kretanja, suradnjom na izradi planskih i operativnih dokumenata o ekonomskoj politici RH, istraživanjem, analiziranjem i proučavanjem pitanja iz monetarne i devizne politike i pitanja iz područja platne bilance i dr.

Gosp. Ljubaj je u početnom dijelu predavanja ukratko predstavio strukturu HNB-a te prisutne upoznao s osnovnim i glavnim ciljem HNB-a, a to je stabilnost cijena te ostalim zadacima koji su definirani Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci. Također, gosp. Ljubaj napomenuo je četiri stupa nezavisnosti hrvatske središnje banke te njihove izvore u Ustavu RH i Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci. Nakon kratkog uvoda predavač nam je prezentirao način te uspješnost provođenja osnovnog cilja HNB-a. Karakteristike monetarnog okruženja (Hrvatska je mala i otvorena privreda s visoki udjelom vanjske trgovine u BDP-u), visoka razina eurizacije financijskog sustava doveli su do toga da se stabilnost cijena prvenstveno održava kroz stabilnost tečaja HRK/EUR. Rezultat toga je provođenje mjera i instrumenata monetarne i devizne politike koji su doveli do niske stope inflacije posljednjih godina koja je rijetko prelazila 3% te umjereno fluktuiranje tečaja domaće valute u odnosu na EUR koje se u posljednjih desetak godina kretalo u rasponu +/- 4% oko prosjeka tog razdoblja.

Potom nam je gosp. Ljubaj prezentirao kretanje makroekonomskih agregata u privredi u proteklih nekoliko godina, a koja se odnose na kretanje gospodarskog rasta, nezaposlenosti, vanjsko-trgovinske razmjene, inozemnih ulaganja, proračunskog manjka, inozemnog duga itd... Iz rečenog vidljivo je da je RH imala kontinuirani rast BDP-a i smanjivanje stope nezaposlenosti, ali istovremeno i veliki deficit vanjsko-trgovinske razmjene te značajan rast inozemne zaduženosti. Rast BDP-a ponajprije se temeljio na potrošnji stanovništva i zaduživanju dok istovremeno struktura izravnih inozemnih ulaganja pokazuje da je u njima premali broj pravih "greenfield" investicija već se najveći dio njih odnosio na pojedinačne transakcije oko kupnje INA-e te dokapitalizacije banaka.

Nakon grube analize osnovnih ekonomskih kretanja i pokazatelja u RH predavač nam je objasnio djelovanja HNB-a u sklopu današnje ekonomske stvarnosti u svijetu i reakcije HNB-a za održavanje stabilnosti hrvatskog financijskog sustava. Trenutna ekonomska kriza u svijetu koja se reflektira kroz smanjenje svjetskog GDP-a, pad vanjsko trgovinske razmjene među zemljama, otežano zaduživanje, nagli rast stope nezaposlenosti, devalvacije mnogih svjetskih valuta, te ono glavno što je i iniciralo problem u početku visoka nestabilnost i problemi financijskog sustava morali su utjecati i na pogoršanje ekonomskog stanja u RH. U tim uvjetima HNB se našao pred zadaćom očuvanja financijske stabilnosti zemlje te tečaja valute. Tijekom proteklih devet mjeseci HNB je kroz nekoliko mjera (ukidanjem granične obvezne pričuve, smanjenjem obvezene pričuve, smanjenjem minimalne devizne likvidnosti, provođenjem deviznih intervencija, tjednim repo aukcijama) uspješno osigurao dovoljno likvidnosti domaćem financijskom sustavu za refinanciranje inozemnog duga u uvjetima otežanog vanjskog zaduživanja te uspio zadržati stabilnost valute kao preduvjet svih ostalih stabilnost financijskog sustava. Baza za moguće provođenje svih tih mjera bila je konzervativna i oprezna monetarna i regulatorna politika HNB-a u vremenima prije krize čime su se osigurale dovoljne "zalihe" financijskog potencijala za loša vremena. Također, tim svojim potezima uz podršku vlade RH koja je krajem prošle godine podignula iznos osiguranih depozita uspješno je zadržano povjerenje stanovništva u bankarski sustav. Nadalje, pokazalo se da se domaći financijski sustav može osloniti i na svoje ino-vlasnike jer je priljev kapitala od banaka iz inozemstva popuštanjem određenih mjera HNB-a bio značajan.

Nakon svega zaključeno je da je na redu Vlada RH da kroz fiskalnu politiku i vođenje proračuna osigura gospodarsku stabilnost zemlje i svojim gospodarskim politikama dovede do preokreta u kretanju određenih makroekonomskih agregata (izvoza, kvalitetnih izravnih ulaganja, deficita proračuna) i time omogući stvaranje osnova za održivi rast u budućnosti. Također, spomenuto je i uvođenje EUR-a kao jedan od krajnjih zacrtanih ciljeva koji će definitivno olakšati upravljanje rizicima u financijskom sustavu.

Po završetku predavanja razvila se i "glasna" rasprava o ekonomskim temama s kojom smo nakon ugodnih dva i pol sata druženja uz monetarnu politiku završili predavanje. Zahvaljujemo predavaču i svim sudionicima predavanja uz nadu da se ubrzo vidimo opet zajedno uz neku novu zanimljivu ekonomsku temu.

Organizator predavanja je bilo Društvo ekonomista Slavonski Brod i Klub Mladih ekonomista Slavonski Brod. Pokrovitelji predavanja bili su Brodsko-posavska županija i Privredna banka Zagreb.

POKROVITELJ PREDAVANJA: